Sadržaj
Reformacija Martina Luthera u 16. stoljeću rezultirala je formiranjem nekoliko kršćansko-protestantskih sljedbenika koji su se željeli izvući iz korupcije Katoličke crkve. Iako su podijeljene u mnoge segmente, većina protestantskih religija zadržala je osnovna načela kršćanstva kako ih nalaže Katolička crkva. Metodistička crkva nastala je oko 1700. godine, kao odmak od Anglikanske crkve i, poput ostalih protestantskih segmenata, slična je katoličanstvu. Međutim, postoji nekoliko čimbenika koji ih razlikuju.
Spasenje
Katolička crkva traži krštenje kao kvalifikaciju za primanje Božje milosti. Milost se može izgubiti grijehom, a pokora je potrebna da bi se ispravili i primili božansku milost. Ako pojedinac umre prije pokore, njegova duša odlazi u čistilište, mjesto između pakla i neba. Tu se može postići pomirenje za ulazak u nebo. S druge strane, Metodistička crkva tvrdi da su, osim Kristove ljubavi, djela i usluge na zemlji pokazatelji prihvaćanja pojedinca na nebu, a pokore nisu potrebne.
Sakramenti
Katolička crkva definira sedam sakramenata koje je diktirao Isus Krist kako bi pripremio duše vjernika za primanje ljubavi Božje. To su: krštenje, krizma (ili krizma), euharistija, pomirenje (ili pokora), bolesničko pomazanje, red i brak. Metodistička crkva prepoznaje dva sakramenta: krštenje i zajedništvo.
Doktrina
I Katolička crkva i metodist koriste stari i novi zavjet Biblije kao izvor spisa. Nadalje, katolici priznaju Vatikan, Tridentski koncil, kardinale, biskupe i svećenike kao oblik doktrine. Metodisti tvrde da su riječi zapisane u Bibliji jedini sveti spisi.
Sveci
Dvije crkve prepoznaju službu i mudrost pojedinaca kanoniziranih kao sveci. Članovi Metodističke crkve zahvaljuju Bogu što su poslani na Zemlju da podučavaju, dok katolici mole svece da se mole za druge za određene blagoslove ili pomoć. Metodisti svoju odanost usredotočuju samo na Trojstvo (Otac, Sin i Duh Sveti) i izravnu liniju molitve između vjernika i Boga.
