Sadržaj

• Prvi svjetski rat (1914.-1919.)
• Boljševička revolucija (1917.-1921.)
• Drugi svjetski rat (1936.-1945.)
• Hladni rat (1945.-1989.)

Tijekom 20. stoljeća Rusija je sudjelovala i u građanskom i u svjetskom ratu. Tijekom Prvog svjetskog rata zemlja se borila protiv Njemačke dok se pripremala za sukob u Austriji. Istodobno, vlada se borila sa svojim narodom, čiji je cilj bio napraviti revoluciju u državi. Već u Drugom svjetskom ratu Rusi su se još jednom sukobili s Njemačkom. I na kraju tog rata, Rusija i Sjedinjene Države natjecale su se, usred nefizičke borbe, da dokažu koja je zemlja imala bolju ideologiju.

Prvi svjetski rat (1914.-1919.)

Uključivanje Rusije u Prvi svjetski rat započelo je kad je car Nikola II zaključio da će ta zemlja podržati rat protiv Austrije. Međutim, ova mobilizacija pokrenula je rat s Njemačkom. S nepripremljenom vojskom, Sovjetski Savez je brzo poražen tijekom bitke kod Tannenberga 1914. Tijekom sukoba u Tannenbergu i Prve bitke na Mazurskim jezerima, Sovjetski Savez je izgubio više od 250 000 ljudi, navodi BBC. U jednom od najvećih poraza tijekom Prvog svjetskog rata - ako ne i najvećem - Sovjetski Savez izgubio je poljski teritorij od Nijemaca 1915. godine.

Boljševička revolucija (1917.-1921.)

Boljševička revolucija, koja se ponekad naziva i Ruska revolucija, zapravo su bile dvije revolucije započete u zemlji 1917. U prvoj, nazvanoj Veljačka revolucija, car Nikolaj II je abdicirao s prijestolja; u drugoj, poznatoj kao Oktobarska revolucija, boljševici su zbacili vladu. Boljševici su bili politička stranka koja je proizašla iz podjele ruske socijaldemokratske stranke. Od posljedica Prvog svjetskog rata, poput male opskrbe hranom, inflacije i nezaposlenosti, Sovjeti, nezadovoljni situacijom, pridružili su se revolucionarnim strankama, poput boljševičke stranke. Lenjinovim povratkom iz progonstva uspio je motivirati revolucionare sloganima, poput čuvenog "Kruha, mira i zemlje".

Drugi svjetski rat (1936.-1945.)

Drugi svjetski rat imao je razorne posljedice za Sovjetski Savez i rezultirao smrću 25 milijuna Sovjeta. Najveći izazov za zemlju i za ratnog zapovjednika Stallina bila je Hitlerova invazija na zemlju 1941. Samo tjedan dana prije, Nijemci su već ubili ili ozlijedili 150 000 sovjetskih vojnika. Kao rezultat toga, Njemačka se nastavila useljavati u zemlju, sve dok nije stigla do glavnog grada Moskve. Tijekom moskovske bitke Staljin je ubio 6000 građana jer se nisu htjeli boriti u bitci. Tada su se njemački vojnici preselili u Staljingrad, gdje su naišli na neočekivani bijes Sovjeta u borbi prsa u prsa. 1944. godine Sovjetski Savez je slijedio njemačku vojsku u povlačenju, a u travnju 1945. ruska pobjeda simbolizirana je podizanjem zastave Sovjetskog Saveza u Berlinu.

Hladni rat (1945.-1989.)

Hladni rat, između Rusije i Sjedinjenih Država, smatra se "hladnim" zbog nedostatka fizičke borbe. SAD i Sovjetski Savez bili su u sukobu zbog političkih ideologija koje su usvojile dvije države: SAD su imale kapitalističku i demokratsku ideologiju, a Sovjetski Savez je bila komunistička diktatura. Rat nikada nije rezultirao fizičkom borbom zbog širenja nuklearnog oružja s obje strane. Međutim, spor je završio raspadom komunizma u Sovjetskom Savezu 1989. godine.