Sadržaj

• Pros: zaštita radnih mjesta u zemlji
• Pros: nacionalna sigurnost
• Pros: nove industrije
• Protiv: visoke cijene, manji izbor
• Protiv: spor ekonomski rast
• Protiv: globalne napetosti

Kao grupa, svjetski ekonomisti nisu priznati konsenzusom o većini pitanja. Ali vrlo su bliski nečemu jednoglasnom: zakoni o tržišnom protekcionizmu koče gospodarski rast. Iako su se globalni trendovi pomakli prema slobodnijem tržištu, većina zemalja i dalje koristi različite mjere kako bi zaštitila svoje tržište, na primjer uvoznim carinama i stopama kako bi zaštitila domaća tržišta od međunarodnih konkurenata. No dok većina ekonomista preferira slobodno tržište, oni prepoznaju da protekcionizam koristi nekim zemljama svjetske ekonomije.

Pros: zaštita radnih mjesta u zemlji

Zaštita tvrtki i internih radnih mjesta jedan je od glavnih argumenata koji vode protekcionizmu. Sindikati i lokalne industrije često apeliraju na domoljublje kako bi stekli potporu zaštitnim politikama. Na primjer, "Kupi Ameriku" okupio se među američkom automobilskom industrijom otkako je japanski uvoz postao jaka konkurencija. Ekonomisti priznaju da slobodna trgovina kratkoročno nameće troškove i naknade nekim industrijama i radnicima. Međutim, dugoročno je korisnije od protekcionističke trgovine, za koju smatraju da pomaže samo malom dijelu na štetu veće ekonomije i društva.

Pros: nacionalna sigurnost

Pristalice protekcionizma tvrde da prekomjerna slobodna trgovina potkopava nacionalnu sigurnost čineći nacije previše ovisnima o robi i proizvodima drugih zemalja. Zatim razgovaraju o preventivnim mjerama vitalnim za nacionalnu industriju, na primjer čelik i naftu. Podizanje cijene nafte, na primjer, udovoljava zahtjevima za većom domaćom proizvodnjom nafte, pa čak i ovisnosti o njenom uvozu iz drugih zemalja, poput Bliskog istoka.

Pros: nove industrije

Vlade uglavnom opravdavaju protekcionističku politiku izjavom da su takve mjere potrebne kako bi se pomoglo novim industrijama u procesu razvoja. Valjanost ovog argumenta otežava tendencija takvih politika da postanu trajne kako industrije postaju sve ovisnije o ovoj pomoći ili čak vrše pritisak na vladu da održi takve mjere na snazi.

Protiv: visoke cijene, manji izbor

Protekcionizam ograničava konkurenciju, posljedično ograničavajući dostupnost međunarodne robe i proizvoda, prisiljavajući potrošače da kupuju i plaćaju više za lokalne proizvode. Troškovi carina i ostalih zaštitnih barijera prenose se na potrošače s porastom cijena međunarodne robe. Slobodna trgovina, s druge strane, forsira veću konkurentnost među proizvođačima širom svijeta, a to smanjuje cijene i povećava raznolikost te robe.

Protiv: spor ekonomski rast

Ekonomisti tvrde da protekcionizam ograničava gospodarski rast, jer ograničava tržišta na ponudu i dostupnost proizvoda. Upozoravaju da, ako neka država ograniči robu i proizvode druge države, može također usvojiti restriktivne mjere, što će posljedično usporiti gospodarski rast, jer će izvozni proces postajati sve teži.

Protiv: globalne napetosti

Kad nacionalna vlada ograniči uvoz iz drugih zemalja usvajanjem carinskih mjera i uvoznih carina ili drugih politika zaštite, druga država može uzvratiti sličnim postupcima protiv proizvoda prve. Akcije ograničavanja trgovine s drugim državama mogu postati "tržišni rat" dok nacije i dalje djeluju protiv proizvoda drugih država. U ekstremnim slučajevima te napetosti mogu postati stvarni oružani sukobi.