Sadržaj
Atmosfera je mješavina plinova koji okružuju Zemlju. Bitan je za život i služi u nekoliko svrha, kao što je osiguravanje zraka za disanje, upijanje ultraljubičastog zračenja, zaštita planeta od meteorita, kontrola klime i regulacija vodenog ciklusa. Zemljinu atmosferu čini približno 78 posto dušika, 21 posto kisika, jedan posto argona i tragovi drugih plinova koji uključuju ugljični dioksid i neon.
Dušik
Dušik je bezbojan i inertan plin bez mirisa (ne reagira s drugim tvarima) koji je 1772. otkrio kemičar Daniel Rutherford. Dušik je najzastupljeniji plin u atmosferi i nalazi se u svim živim organizmima. Važna je komponenta aminokiselina, proteina, DNA i RNA. Sva živa bića ovise o dušiku za rast, razmnožavanje i provođenje metaboličkih procesa.
Atmosfera je glavni izvor dušika, no biljke i životinje ne mogu ga izravno koristiti. Dušik prodire u tlo oborinama, životinjskim otpadom i mrtvim organskim tvarima. Bakterije u tlu pretvaraju ga u amonij i nitrat, dva oblika dušika koje biljke mogu koristiti. Životinje ga stječu hraneći se biljkama i drugim životinjama. Druge bakterije u tlu pretvaraju amonij i nitrat u dušik, što dovodi do povratka dušika u atmosferu. Taj se proces naziva ciklus dušika.
Kisik
Kisik je drugi najzastupljeniji plin u atmosferi i treći najzastupljeniji element u svemiru. Otkrio ga je 1771. Carl-Wilhelm Scheele. Kisik je bez mirisa, boje i vrlo je reaktivan. O tome ovise svi živi organizmi za disanje, kao i sastavnica molekula DNA. Biljke su sposobne proizvoditi kisik i ispuštati ga u atmosferu postupkom nazvanim fotosinteza.
Ozon je oblik kisika prisutan u Zemljinoj atmosferi. Štiti površinu planeta od ultraljubičastog zračenja, upijajući i odbijajući štetne zrake.
Argon
Argon, klasificiran kao plemeniti plin, je bez boje, mirisa i relativno inertan, a otkrili su ga 1894. Lord Rayleigh i Sir William Ramsay. To je treći plin po zastupljenosti u atmosferi, ali nije u stanju održati život. Argon se smatra jednostavnim gušilom: kada se udiše u velikim količinama, uzrokuje vrtoglavicu, mučninu, gubitak razuma, gušenje i smrt.
Kako je argon inertan, koristi se na razne načine, poput žarulja sa žarnom niti, za zaštitu zavarenih spojeva od oksidacije, izoliranje prostora između stakala ili kao zamjena za dušik.
